Dijabetes

[Julia-Klara]

To mi je malo povecano

[Julia-Klara]

Kako se "skida"?

[Arthur Dent]

Kako se "skida"?

samanji ugljikohidrate hitno dzulsi, dodaj omega 3, losos, orah, badem, avokado i to.

[Arthur Dent]

To mi je malo povecano

moras malo paziti na ishranu inace, polazim od toga da nisi nista konzumirala prije ovih testova, a ipak ti secer preko 10. to je previse.

[Julia-Klara]

Konzumirala sam sve normalno, ukljucujuci i slatko... NIkada ne reduciram nista prije nalaza (inace to ne radim) , samo da bi nalazi bili bolji.
Prije vadjenja krvi samo voda, naravno.

Moj secer, ovaj sto je preko 10, je za mene normalan oko 8, i doktorica mi je rekla da obzirom na sve, nikad nece biti normalan, osim ako se ne odlucim na radikalan zaokret u ponasanju i prehrani (sto se nikad nece desiti dokle god ne moram, a ne moram )

Bice ovo sve dobro do sljedecih nalaza

[Arthur Dent]

Konzumirala sam sve normalno, ukljucujuci i slatko... NIkada ne reduciram nista prije nalaza (inace to ne radim) , samo da bi nalazi bili bolji.
Prije vadjenja krvi samo voda, naravno.

Moj secer, ovaj sto je preko 10, je za mene normalan oko 8, i doktorica mi je rekla da obzirom na sve, nikad nece biti normalan, osim ako se ne odlucim na radikalan zaokret u ponasanju i prehrani (sto se nikad nece desiti dokle god ne moram, a ne moram )

Bice ovo sve dobro do sljedecih nalaza

nema smisla da reduciras nesto prije nalaza. to nisu ispravne vrijednosti rezultata. mislio sam vise da smanjis kolicinu tih nezdravih elemenata inace.

sigurno da ce biti dobro, a eto sad opat imas i svoj medikament koji ti godi.

[Julia-Klara]

e da...

prije raka, jedna od omiljenih grickalica mi je bila cips i slicni derivati.
Poslije hemoterapija, su postali orasasti plodovi, i njih uvijek imam na stolu.
Cipsa se sjetim jednom u 100 godina, i to ne mogu puno pojesti, ne "sjeda" mi vise.

I s godinama mi se trazi drugacija hrana od one koju sam nekada jela, ali valjda je to normalno.

Bice to sve dobro. Neka ostane ovako do kraja (bez nekakvih anamonih iznenadjenja), ja zadovoljna

[Morgen]

di je oni Arthur?

evo rezultata

Ja ne mogu da skontam koliki ti je HbA1c

[Julia-Klara]

di je oni Arthur?

evo rezultata

Ja ne mogu da skontam koliki ti je HbA1c

58, dobar je do 42... ne znam kako jeu Njemackoj jer vi koristite drugacije mjere


ali ovo je ovako

mmol/mol
Ideal diabetes control 42-53
Acceptable diabetes control 53-58
Need to discuss your current management 59-75
High – increased risk of complications Above 75

[Morgen]

Ja ne mogu da skontam koliki ti je HbA1c

58, dobar je do 42... ne znam kako jeu Njemackoj jer vi koristite drugacije mjere


ali ovo je ovako

mmol/mol
Ideal diabetes control 42-53
Acceptable diabetes control 53-58
Need to discuss your current management 59-75
High – increased risk of complications Above 75

Kod nas u %

Primas li inzulin?

[Julia-Klara]

ne

[Julia-Klara]

Sad gledam nalaz, prvi put kad sam bila kod nje (2020) HbA1c mi je bio 85, da bih sa Ozempicom spustila na 37-38, i bez otislo opet na 50.


Bice to dobro

[Julia-Klara]

Tada kad sam otisla (sa 85, ovaj "obicni secer mi je bio 22-25 (kod nas u Njemackoj je to 400-450), tada mi je dala inzulin 3x dnevno plus onaj nocni.
To sam koristila 9 mjeseci, postepeno smanjujuci dozu. Pankreas mi pravi inzulin, ali njeno misljnje je da ne trebam uzimati boce, pa smo prestali.

[Morgen]

Tada kad sam otisla (sa 85, ovaj "obicni secer mi je bio 22-25 (kod nas u Njemackoj je to 400-450), tada mi je dala inzulin 3x dnevno plus onaj nocni.
To sam koristila 9 mjeseci, postepeno smanjujuci dozu. Pankreas mi pravi inzulin, ali njeno misljnje je da ne trebam uzimati boce, pa smo prestali.

Probaj da izbalansiras, smanji kohlehydrate

Bice nego sta!

Ja trenutno radim na tome da se skinem sa inzulina, 17 godina bome dovoljno

[Julia-Klara]

Uf!

Ja se sjecam kad su kod nas govorili "na inzulinu je, nema nista od nje", ko da si boze prosti, vec umro. Za rak isto tako.

MOja prijateljica, kad sam joj rekla da ne primam vise inzulin, kaze "ne moze to tako...jednom kad pocnes, nema skidanja"... E jes, kontam, ti znas

Ova doktorica je recimo poprilicno realna, ali mislim da je i ona opustena jer nije ovo nista za neke radikalne mjere, trudimo se da ne dodje do toga, i to je to.

Pitala sam je sta ako tablete (Glucophage 2x dnevno) prestane djelovati, kaze - povecamo dozu ili zamijenimo tablete. Bitno je pratiti i reagovati na vrijeme.

[pizarro]

bio postavio na sportu, ali bolje je ovdje

[Rum]

TIM KINESKIH znanstvenika i liječnika objavio je da je prvi put uspio izliječiti pacijenta od dijabetesa pomoću terapije matičnim stanicama. Ovaj proboj, ako se potvrdi, predstavljat će značajan napredak u liječenju dijabetesa i otvoriti nove mogućnosti za milijune ljudi koji od njega pate.
Već tri godine bez injekcija inzulina i lijekova

Pacijent, 59-godišnji muškarac koji je 25 godina bolovao od dijabetesa tipa 2, suočio se 2021. s ozbiljnim komplikacijama bolesti. Iako mu je 2017. transplantiran bubreg, izgubio je većinu funkcije otočića gušterače, ključnih za regulaciju razine glukoze u krvi, i bio je ovisan o višestrukim dnevnim injekcijama inzulina.

U srpnju 2021. podvrgnut je transplantaciji programiranih matičnih stanica. Samo 11 tjedana kasnije više nije trebao doze inzulina, a u godini dana postupno je prestao koristiti oralne lijekove za kontrolu šećera u krvi. Kontrolni pregledi pokazali su da je pacijentova funkcija otočića gušterače učinkovito obnovljena, a on je sada bez injekcija inzulina već 33 mjeseca.
Proboj u regenerativnoj medicini

Tim pod vodstvom Yina Haoa, vodećeg istraživača u bolnici Shanghai Changzheng, programirao je pacijentove periferne krvne mononuklearne stanice. One su pretvorene u "sjemenske stanice", kojima je rekonstruirano tkivo otočića gušterače u laboratoriju.
Što su matične stanice?

Pluripotentne matične stanice su osnovne, nediferencirane stanice koje imaju sposobnost razviti se u različite tipove specijaliziranih stanica u tijelu. Postoje dvije glavne vrste takvih stanica - embrionalne i odrasle. Embrionalne matične stanice potječu iz ranog stadija embrija i imaju potencijal da se diferenciraju u bilo koju vrstu stanica u tijelu.

Odrasle matične stanice nalaze se u raznim tkivima u tijelu i obično su specijalizirane za obnavljanje i popravak onih tkiva u kojima se nalaze. One imaju ograničeniji potencijal diferencijacije u usporedbi s embrionalnim matičnim stanicama.





Kako se matičnim stanicama mogu liječiti bolesti?

Regenerativna medicina koristi sposobnost matičnih stanica da se razviju u specifične tipove stanica potrebne za popravak oštećenih ili bolesnih tkiva. Kod dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 1, tijelo autoimunim reakcijama uništava beta stanice u otočićima gušterače koje proizvode inzulin.

Matične stanice mogu igrati ključnu ulogu u liječenju ove bolesti na nekoliko načina.

Jedan od njih je transplantacija stanica otočića gušterače. Znanstvenici u tom procesu nastoje iz matičnih stanica razviti beta stanice koje se mogu transplantirati u gušteraču pacijenata. Ove stanice mogu preuzeti funkciju proizvodnje inzulina i regulacije glukoze u krvi.
One se mogu uzeti iz pacijentove krvi ili koštane srži i reprogramirati u matične stanice, a zatim diferencirati u beta stanice koje proizvode inzulin. Na taj način, budući da se koriste pacijentove stanice, izbjegava se problem odbacivanja.
Kina ima najveću incidenciju dijabetesa u svijetu

Kineska populacija oboljelih od dijabetesa najveća je na svijetu, a prevalencija te bolesti nerazmjerno je visoka.

Iako Kina čini 17.7% svjetske populacije, njezina populacija dijabetičara čini čak četvrtinu ukupnog broja dijabetičara na svijetu, što predstavlja značajan zdravstveni teret za vlasti i zdravstveni sustav.

Prema Međunarodnoj federaciji za dijabetes, u Kini živi oko 140 milijuna ljudi s dijabetesom, od kojih je oko 40 milijuna ovisno o doživotnim injekcijama inzulina.
Moguće koristiti i buduća istraživanja

Ako se novi pristup stanične terapije pokaže uspješnim, mogao bi osloboditi pacijente od tereta doživotne konzumacije lijekova, poboljšati zdravlje i kvalitetu života te smanjiti troškove zdravstvene skrbi. Međutim, znanstvenici naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja koja uključuju više pacijenata kako bi se to ostvarilo.


Dr. sc. Kristina Blaslov, dr. med. specijalistica dijabetologije i endokrinologije iz Dijabetološkog centra, DZ Zagreb, znanstvena suradnica Sveučilišta u Zagrebu, kaže da je ovo prvi korak. „Radi se o jednom pacijentu, o jednom izoliranom slučaju. Međutim, o jednom izoliranom slučaju radilo se i kada je otkriven inzulin. Dakle, sve uvijek mora poći od jednog“, kaže Blaslov.

No ističe da ipak treba zadržati određene rezerve.

„Naime, radi se o metodi koja se istražuje već godinama. Imali smo i mi u Hrvatskoj modele s kojima smo radili. No dvije godine promatranja u jednom izoliranom slučaju premalo su da bi se moglo reći išta konačno. Imali smo slučajeve transplantacije i kod dijabetesa tipa 1 kada su stvari funkcionirale do 70% u drugoj, trećoj, pa i četvrtoj godini, da bi potom došlo do zakazivanja. Stoga su dvije godine promatranja premalo“, upozorava Blaslov.
Bolest se može vratiti - treba liječiti uzroke, a ne posljedice

Naša dijabetologinja kaže da se u tumačenju nove studije navodi da je uspješnija kada je riječ o dijabetesu tipa 2.

„S time imam problem jer je diabetes zapravo spektar autoimunih zbivanja tako da ne možemo striktno dijeliti tip 1 od tipa 2. Čovjek kojem su propale stanice koje stvaraju inzulin, tako da je završio na intenziviranoj terapiji i razvio sve te komplikacije koje se navode, vrlo vjerojatno ima autoimunu komponentu bolesti koja će se kad-tad manifestirati, a moguće i potencirati ovakvim načinom liječenja. Ako se dogodio imunološki proces u kojem su pacijentu stanice uništene prije terapije, proces mikroupale i razaranja, onda će se on neminovno dogoditi opet“, objasnila je.

Blaslov smatra da bi se dijabetologija generalno trebala više baviti autoimunim bolestima koje dovode do dijabetesa, dakle uzrokom, a ne posljedicama.

„Zapravo sva naša znanstvena istraživanja fokusirana su više-manje na liječenje posljedica, a tako su i sponzorirana. Kada bismo se više fokusirali na genomiku problema i imali istraživanja kakva imamo u slučaju tumorskih bolesti, kada bismo imali nekakva genetska liječenja koja bi mogla zaustaviti razvoj, odnosno progresiju bolesti, tada bismo svakako bili na većem dobitku.

Međutim, takvih istraživanja je malo unatoč tome što je danas sekvenciranje genoma postalo vrlo jeftino, puno jeftinije nego sve ovo što se radi oko programiranja matičnih stanica“, poručila je Blaslov.

[Julia-Klara]

Zanimljivo.
Ako kao sto kaze dalji tekst, radi se o jednom slucaju, a vrijeme je previse kratko da bi se ista moglo sa sigurnoscu reci.
Ali je pocetak.

[Arthur Dent]

Zanimljivo.
Ako kao sto kaze dalji tekst, radi se o jednom slucaju, a vrijeme je previse kratko da bi se ista moglo sa sigurnoscu reci.
Ali je pocetak.

ma goni kineze u klinac.. samo nesta petljaju. u biti te operacije nisu nista novo.

no, imali smo nekoliko novih poduhvata u njemackoj, svedskoj i u svicarskoj u vezi DM1. za sada sve funkcionise kako treba, zavidni rezultati, pacijenti ne trebaju externi inzulin, sve stabilno. siguran sam da ce biti superica sve! mora!

[Maja]

Otkud kinezi secerasi s onakvom splačina prehranom