Bosanski forum

Nijemci masovno bjeze u free lancere u Aziju. Ubise ih porezima u njemackoj.

pa i nema smisla da Donje Putićevo bude bez puta

Ukoliko u Njemačkoj želite mnogo zaraditi, najbolje ćete proći kao doktor stomatologije, gdje godišnje možete računati sa zaradom od 117.000 evra neto, dok kao ljekar možete zaraditi 78.000, a kao menadžer finansijskog fonda oko 75.700.

Ipak, veća je šansa da ćete u Njemačkoj raditi neka od najmanje plaćenih zanimanja, među kojima je posao sobarice u hotelu s godišnjom neto zaradom od 19.000 evra, dok ćete hiljadu evra više zaraditi u ugostiteljstvu.

Kao frizer možete računati sa 21.000 evra, konobar 22.000 evra, a ako se zaposlite u kol-centru, možete dobiti 24.000 evra godišnje, koliko mogu zaraditi radnici na kasi ili na recepciji.

Kuvar godišnje u džep može staviti oko 25.000 evra, a kao zubarski tehničar možete zaraditi oko hiljadu više. Vozač kamiona, što je posebno popularno zanimanje za državljane BiH, godišnje zaradi oko 27.000 evra neto.

Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca RS kaže za "Nezavisne" da poslodavci od vlasti očekuju da nastave sa smanjivanjem opterećenja na rad kako bi se stvorili uslovi da se povećaju plate i poboljšaju uslovi rada. Vjeruje da bi kombinacija ovih mjera mogla pomoći da se ljudi iz RS i BiH odluče da ostanu ovdje.

Govoreći o zaradama koje naši građani mogu da očekuju u Njemačkoj, Aćić je rekao da se ne treba samo fokusirati na apsolutne iznose, nego i na cijenu življenja u tim sredinama. Prema njegovim riječima, njemačka zarada od 1.200 evra neto na mjesečnom nivou ekvivalentna je neto zaradi od hiljadu maraka u RS.

"Mnogo se ovih dana govori o novom njemačkom zakonu o stranoj radnoj snazi. Mi bismo posavjetovali našim građanima da pažljivo pročitaju šta im se tim zakonom nudi. Možda će doći do zaključka da stvari nisu baš onakve kakve im se često predstavljaju", zaključio je Aćić

Takođe, njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 odsto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje životnih namirnica njih 37 odsto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 odsto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 odsto stranaca, koliko ih je u kuvarstvu i ugostiteljstvu. Među poljoprivrednicima 29 odsto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 odsto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 odsto su skladištari, a među metalskim radnicima oko 20 odsto, odnosno svaki peti je stranac.

Podaci njemačkih agencija koje se bave zapošljavanjem radnika u toj zemlji pokazuju da su najtraženija zanimanja za strance koji dolaze na rad u Njemačku IT statističar, električar i njegovatelji, a najveća šansa za dobijanje posla je u oblasti njege, gdje se do 2030. godine očekuje čak 199.000 novih radnih mjesta.

Kolika je pomama za strancima u Njemačkoj, svjedoči podatak Saveznog zavoda za zapošljavanje iz Nirnberga, da je prošle godine u toj zemlji otvoreno čak 700.000 novih radnih mjesta od kojih su pola dobili stranci, odnosno legalno zaposleni radnici bez njemačkog pasoša.

Ističu da u Njemačkoj, od ukupno 32,7 miliona radnika, trenutno legalno radi 3,6 miliona radnika sa stalnim socijalnim statusom bez njemačkog pasoša, od čega je dva miliona iz zemalja članica EU, dok su ostatak državljani zemalja koje nisu u EU. Od nedržavljana EU najviše je u Njemačkoj stalno zaposlenih Turaka, oko 530.000, dok ih je sa zapadnog Balkana 271.000, a oko 200.000 zaposlenih je azilanata, najviše iz Sirije.

Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci sa oko 400.000, Rumuni sa 310.000, pa Italijani sa 260.000.

Zanimljivost

Zanimljivo je da je u Google pretraživaču, kad je u pitanju posao u Njemačkoj, jedan od najčešćih pojmova koji se pretražuju "posao u Njemačkoj bez papira". Naime, ispred ovog pojma nalazi se "posao u Njemačkoj bez znanja njemačkog", i "posao u Minhenu". Osim ovih pojmova, izlistani su još "posao u Njemačkoj za EU nedržavljane", "posao u Berlinu" i "posao u Njemačkoj". Svi ovi pojmovi su na njemačkom jeziku, a za ostale jezike zavisi od lokalnih postavki Googlea.

GODIŠNJE NETO ZARADE (u evrima)

19.000 sobarica plus

21.000 frizer plus

22.000 konobar plus

24.000 kol-centar plus

24.000 radnici na kasi plus

24.000 recepcioner plus

25.000 kuvar plus

26.000 zubarski tehničar plus

27.000 vozač kamiona plus

nezavisne.com

Ne zaboravite da se od ovog oduzima i porez, kao i zdravstveno osiguranje
Sretno!

Julia-Klara wrote: 21 Jan 2019, 12:36 Ne zaboravite da se od ovog oduzima i porez, kao i zdravstveno osiguranje
Sretno!

JK , koliko je prosjcan procenat ?

ne znam za Njemacku bas...

Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci sa oko 400.000, Rumuni sa 310.000, pa Italijani sa 260.000.

Ovo znači da je HR na prvom mjestu, ako ćemo ganjati procente.

mene je nastavnik ili učitelj poznavanja društva u 4. razredu naučio da je zarada ono kad sve dadžbine poplaćaš, nahraniš i podmiriš ostale osnovne potrebe, kupiš djeci udžbenike i barem godišnje cipele i odjeću
pa ono što ostane

Gore pise neto zarada Julka
A mislim da su za vozace previse napisali ja u nedelju sjedio sa dva njih na sijelu imaju 11,50€ satnicu bruto!
Tu mu je placa sa klasom jedan su oko 1500-1600€ neto

lisko wrote: 21 Jan 2019, 18:16 Gore pise neto zarada Julka
A mislim da su za vozace previse napisali ja u nedelju sjedio sa dva njih na sijelu imaju 11,50€ satnicu bruto!
Tu mu je placa sa klasom jedan su oko 1500-1600€ neto

to je birvaktilo bilo i preplaceno
sad.... jedan od najmizernijih placenih poslova ....

Pasaga wrote: 21 Jan 2019, 18:34

lisko wrote: 21 Jan 2019, 18:16 Gore pise neto zarada Julka
A mislim da su za vozace previse napisali ja u nedelju sjedio sa dva njih na sijelu imaju 11,50€ satnicu bruto!
Tu mu je placa sa klasom jedan su oko 1500-1600€ neto

to je birvaktilo bilo i preplaceno
sad.... jedan od najmizernijih placenih poslova ....

Pa da blizu su minimalne satnice ko i frizeri takodje

cuj...zapadnjaci vise nece da rade taj posao,jedino ko mora,a rjetki su
Sve su iz istocnih zemalja... 90%
To jasno govori koliko je taj posao atraktivan za domace ...
A frizeri,govorim za ovde...
...dobar frizer/frizerka...uzmu koliko hoce...metu lovu ....

LAhko se ovde uklopit

Ilhana Begović i Emana Klepo iz Jablanice su prošlog ljeta kao studentice master studija na Mašinskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru radile dva mjeseca u Njemačkoj. Dok djevojke žele izvršiti povrat poreza, koji Njemačka vraća studentima, naša poreska uprava njihova primanja želi oporezovati.

Kažu nam da su one, dok su djeca političara i visokih funkcionera obilazila najegzotičnije destinacije, boravile i radile dva mjeseca u Njemačkoj, kako bi mogle nastaviti školovanje te na taj način barem malo olakšati roditeljima.

"Njemačka je država koja nam je omogućila da kao studentice za dva mjeseca zaradimo novac koji u Bosni i Hercegovini možemo samo sanjati, država koja nam daje svaki zarađeni euro, država koja nam je dala šansu da vratimo sav porez. Da bismo mogle poslati zahtjev za povrat poreza, potrebna nam je potvrda iz naše porezne uprave da u toku protekle godine nismo bile u radnom odnosu, što je i logično, jer smo studirale", kaže nam Ilhana.

Emana dodaje kako uposlenici ispostave Porezne uprave u Jablanici ne žele da potpišu obrasce dok im djevojke ne donesu platne liste, kako bi ih oporezovali.

"Traže 10 posto našeg zarađenog iznosa u Njemačkoj. Čak smo slale e-mail poreznoj upravi za dodatne informacije, međutim, dobile smo odgovor koji nema veze s našim upitom. U pojedinim institucijama kao što je Ministarstvo finansija su bili toliko neljubazni da nisu htjeli ni saslušati naš problem, a ne da nam pomognu riješiti ga", kaže ona.

U klasičnoj priči o pravdi i nepravdi u našem društvu djevojke ne vide nikakvu logiku u postupcima naših poreskih instanci.

"Pitamo se je li moguće da nam država nameće porez, da žele svoj procent? Je li moguće da naša država oporezuje studenta, država koja nije bila u stanju omogućiti zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka od dva mjeseca u Njemačkoj, već smo morale igrati na sreću pa odabrati jedan mjesec u kojem želimo imati osiguranje, a u drugom moliti Boga da nas čuva bilo kakve povrede ili nesretnog slučaja. Pitamo se koja je logika ove države da nas oslobađa porezne takse od 15 KM, zbog našeg statusa studenta, a nameću nam porez od nekoliko stotina KM", pita se Ilhana Begović.

Kažu da se žele izboriti za svoja prava, s obzirom na to da su prošle godine bez problema dobile potpisane potvrde od naših institucija te tako izvršile povrat poreza.

"Također, motiv u našoj borbi je susjedna Hrvatska, gdje su se studenti izborili za svoja prava te izbjegli oporezivanje. Spremne smo odustati od poreza i donositi ga državi koja nas je dovela u situaciju da moramo raditi van njenih granica", kažu nam na kraju.

Poručuju svima da se treba boriti za svoja prava, da ne dozvole da nadležne institucije kroje zakone koji samo njima odgovaraju.

"Kada je riječ o našem odlasku, s obzirom na to da smo nedavno magistrirale i da je naći posao ovdje samo misaona imenica, nije isključen naš ponovni odlazak van bh. granica", kazale su nam na kraju Ilhana i Emana.

klix.ba

Kakva je to Poreska Uprava koja oporezuje na licu mjesta?

Osjećam da ima nekih šupljina u ovoj priči.

Hmmm...
I ja sam dobila nazad sav porez koji sam uplacivala dok sam radila u Njemackoj, ali mi nikad niko u BiH nije trazio da platim porez na to.
Nesto ne stima.
Mora postojati jedinstveni zakon , i neka pokusaju dobiti informacije u nekog drugom gradu.

Vidi mojih kolegica što su napredovale. Svaka čast.
Ja propali mašinac moram raditi za 600 maraka.

Podrinjac wrote: 22 Feb 2019, 20:01 Vidi mojih kolegica što su napredovale. Svaka čast.
Ja propali mašinac moram raditi za 600 maraka.

Zato sto si.musko a one zensko
Sistem im je naklonutiji

kakav si ti crni masinac s platom 600KM? kod nas fizikaneri imaju toliko ili vise

Nemojte mu pristajat' na muku.