Dubrovnik

[Krokodil Behko]

Dubrovnik je grad za kojeg kažu da je naj-naj u svemu bio. Pojam kulture, nauke i pismenosti na prostorima cijelog Balkana, a još uvijek se ne zna ni kako je tačno nastao

Zanimljivo je da je tokom većeg dijela srednjeg vijeka (antika se podrazumijeva), Dubrovnik imao svoj vlastiti (romanizirano-ilirski) jezik. Ne postoji tačan podatak, kad je nestao ali se pretpostavlja da je hrvatski jezik potisnuo izvorni govor negdje sa prijelaza iz 13. u 14. stoljeće.

Neću sad da kačim slike Dubrovnika i poznatih Dubrovčana. To znamo svi. Postavit ću riječnik karakterističnih dubrovačkih izraza, koji me je dojmio. Većinu izraza, nikad u životu nisam ni čuo

Nije da je neki nepooznat jezik u pitanju. Dosta toga mi zvuči talijanski ali ima i nekih hercegovačkih izraza. Ovo ide u prilog teoriji o ostavštini predslavenskih jezika u današnjem jeziku.


aćen – znak
aćenavati – davati znakove
arla – gradica između obrađenih kamenova, cvijetnjak
balančane – patlidžan, vrsta povrća
balica – svežanj
balati – plesati
baloga – balega, životinjski izmet
banda – strana
bandati – bezglavo tumarati
bakajar – bakalar
bareta – kapa
barkarioli – prijevoznici putnika čamcima
basiok, bosiok – bosiljak
baština – imanje, zemlja
bašamar – jato riba, plova
bava – lagani vjetar od maestrala i šiloka
beškotin – suhi kolačić
biž – grašak
biž ježavac – autohtona vrsta graška
bjankarija – bijelo rublje
bjestimati – psovati
blanak – banak
bokun – komad
bokunaši – gastronomski izbirljivci, sladokusci
brabonjak – kozji i ovčji izmet
brodet – jelo spremljeno od više vrsta ribe
broka – kanta
badanj – visoka bačva pogodna za vrenje mošta
bubotak – udarac
bubati – udarati
bul – poštanska marka
bumbeta – žarulja
bural, buro – komoda
burinet – lagani ljetni vjetar sjeverac
cima – omča kao dio konopa koja se prebacuje preko kolone kad se brod ili barka vežu
cukar – šećer
čerošpanja – geranium, vrsta mediteranskog cvijeća crvenih nijansi
češćelica – košara s dvije ručke
ćaća – otac
ćumur – drveni ugalj
delicija – poslastica
derezga – samonikla potočna trava
deboleca - slabost, mučnina
deboto - skoro tako, gotovo tako (deboto je on pobijedio)
delubija - oluja, prolom oblaka
despet - inat
dikela – poljodjelski alat za kopanj s drškom i dva željezna roga
disenj - uzorak ( koltrine imaju veoma lijepi disenj)
dogoni - stranci, novopeceni stanovnici grada
dokes – ribanje ostima na svijeću
dota - miraz
drito – ravno, pravo
dunkve - dakle
dušiti – daviti
đed – djed
đornata – nadnica, rad za nadnicu
faculet – rubac
fanak – riječni mulj
faša – pojas
festa – svečanost, slavlje
feta – kriška
feralić – petrolejka, fenjer
figurati – lijepo izgledati
fjoka – ukrasna vrpca
fjorin – forinta, vrsta starinskog novca
fuga – pukotina, obrađeni spoj između zidnog kamenja
fumar – dimnjak
fumarić – maleni dimnjak
funjestra – prozor
funjestrin – okance, prozorčić
furio od maestrala – jaki maestral
furijati – puhati od maestrala i šiloka
gambela – limenka
gambor – vrsta ukusnog račića
gastati – prošivati platno
garoful – karanfil
gestoldi – izabrani članovi seoskih crkvenih bratstava
giz – legura željeza od koje se prave izdržljive posude
glistina – glista
glavoč batalaš – vrsta cipola, stanovnik blatnog dijela Rijeke dubrovačke
golokud – kukuruz
gospar – gospodin
gosparski – gospodski
gradele – željezne rešetke za pečenje ribe i mesa
grasta – posuda za cvijeće, lonac s cvijećem
gromača – visoka međa, suhozid
gulozan – sladokusan
gumno – glatka kamena površina u blizini seoskih kuća, mjesto za vršenje žitarica
gustijerna – spremište za vodu, prostor ispod terase u seoskim kućama
gvantijera – poslužavnik
handrača – gusta, neprohodnadrača
hoditi – hodati, ići
inkašati – uškrobiti, uštirkati
inćetati – očešati, udarati o strane mreže
iskolijetati – iskriviti, pomaknuti iz ležišta
ikonica – mala svetačka slika
ilinštak – razdoblje ljetnih vrućina o Ilijinom danu
kadin – okrugla posuda za umivanje, lavor
kafeno – smeđe
kajiš - vrsta voća iz obitelji bresaka, kajsija, marelica
kala – uz, pokraj
kalamuća – bambusov štap, ribički pribor
kalo – blato
kamara – soba
kamižot – donja ženska košulja bez rukava, dio narodne nošnje
kantun – kut, ugao
karetina – seoska kola koja vuku konji
karoca – starinska kočija
karta – papir
kašeta – drvena ili plastična kutija
kaštradina – sušeno ovčje, kozje ili goveđe meso
kinčarica – aromatična sorta grožđa,tzv. "amerikanica"
klokun – vrutak
kolobran – kameni međaš uz rub ceste
koltrina – zavjesa
komin – izdvojena seoska zgrada u kojoj se nalazi popret /ognjište/ s popratnim elementima: sušionicom za meso, spremištem za alat i drvenim trupcima za sjedenje oko vatre
kominata – dimnjak
komušina – kukuruzovina
konjestar – vrsta košare
kozica – mlada sluškinja na službi kod dubrovačke gospode
krovata – kravata
krokant – kolač od glazure rastopljenog šećera
krivaja – vrsta stolnog grožđa zakrivljenih bobulja
kriješva – stablo i plod trešnje
krpatur – debeli posteljni pokrivač
kučak – pas
kujen – kuljen s posebnim nadjevom
kuneta – jarak
kupa – crijep
kupjerta – krov, krovište
kurenat – riječna ili morska struja
kušin – jastuk
kvadar – zidna uokvirena slika
lapatak – komadić
lastra – staklo na prozorskom oknu
lebić, lebićada – lagani vjetar istočnjak
liksija – lužinasta voda za pranje rublja, pepeo pomiješan s vrelom vodom
linculi – plahte
lukatnica – usječeni pregib puta uz strmnine brda
lujernar – starinska svjetiljka uljara
lumini – svjećice za mrtve, dušice
lupija – starinska sorta breskve koja se lako odvaja od koštice
maća – mrlja
magazin – sprema
makaruli – jelo od tjestenine
mandrač – ograđeno spremište za čamce uz obalu
mantala – vrsta starinske slastice; poslastica napravljena od vina, brašna i mirodija
marač – mart, ožujak
mašjun – mladica maslinova stabla
maškardur – viseći ormarić za spremanje hrane
mideca – mokrina, vlaga
miri – zidovi
mlatilo – alatka za vršenje žitarica i sočivica
mjendeli – bademi
mljet – brzo govoriti
modul – vrsta sočivice
moskar – lepeza
mosuri – ledene sige, iscjedak iz nosa kao posljedica prehlade
mrkatunja – vrsta dunje, jesensko voće
mučati – šutjeti
muka – brašno
napica – stolnjak
navći – drveno korito za pranje rublja
none – baka
odrina – pergola, konstrukcija po kojoj se penje vinova loza
opiturati – obojiti
osto – ocat
osti – ribički pribor s drvenom drškom i željeznim zupcima, ostve
paha – mrežni teg, dio ribarske mreže
pahati – na vjetru čistiti žitarice od pljeve
palac, palaci – palača, palače
palastura – vrsta velike školjke
paletun – sako
pandišpanj – vrsta suhog kolača
panela – ribička ješka, mamac za ribe
pantofule – ženske mekane papuče
patimenat – patnja, jad
pazija – samoniklo jestivo bilje
peča – veća oranica
persijana – drveno krilo na prozoru, rebrenica
peskarija – ribarnica, mjesto gdje se prodaje riba
petrusin – peršin
picej – čipka
piz – teg
pižul – kameni prag ili klupa
pjat – tanjur
placet – trg
plitica – široki i plitki tanjur
plijemica – spremište za sijeno
pobrčati, brčkati – govoriti u laganom razgovoru o svemu i svačemu
podumjenta – temelj
podumjentati se – utemeljiti se, snaći se, obogatiti se
pojata – zgrada za čuvanje sijena i plodina
ponta – šiljak, oštrica
poma – palma
pomadora – rajčica
pomanitati – pomahnitati
poso – posao
posta – ribonosno mjesto
portun – ulaz u kuću, hodnik ispod stepenica
pramaljeće – proljeće
preša – žurba
prigati – pržiti
prikoštati – pristati plovilom uz obalu
pravić – vrsta riječkog cipola
prikvečer – u sumrak, prije večeri
pritke – drveni podupirači za vitičasto bilje i lozu
procavtjeti – procvjetati
prokulice – mladi izdanci kupusa
pupak – pupoljak, pup
rekamavati – vesti
rijet – reći
riganio – rub ribarske mreže s vrhom od pluta, plitnicom, a dnom s olovnim utezima, olovnicom
rinja metvica – vrsta aromatičnog ljekovitog bilja
riva – obala
rosata – rosa
rozulin – liker od mirisnih ruža stolisnice
ružina – hrđa, rđa
rozata – vrsta dubrovačke slastice
sakovanje – ispiranje rublja
saloča – salon, središnja prostorija u dubrovačkim kućama i ljetnikovcima
salpati – izvući mrežu ili parangal
sarđele – srdele, vrsta plave ribe
singerica - šivaći stroj njemačke marke "Singer"
siparište – strmine na kraškim brdima, mjesta s kojih se kotrlja usitnjeno kamenje
skale – stube, stepenice
skandalet – starinski grijač prostorija
skure – drveni kapci na prozorima
slanić – slanutak
soha – drvena konstrukcija zla vinovu lozu penjačicu
soklin – platnena bijela vrećica
somina – vrsta mediteranskog grma
sotana – podsuknja
sparožina – ukrasna biljka, grm sparoge
srpati – kositi srpom
stranj – donja prostorija, spremište
skontrati – iznenada napasti, zaskočiti
sumporin – šibice, žigice
sunovrat – vrsta narcisa
supjera – duboka staklena ili porculanska posuda
svrnuti – otkinuti pupoljak
taraca – terasa
teča – širokaposuda s dvije ručke
tenturija - bojadisaonica rublja
težak – zemljoradnik
tić – mlada ptica
tokati – trebati
tramuntana – vrsta primorskog vjetra, sjeverozapadnjak
trkica – drveni podupirač za vitičasto bilje
trliš – tvrdo pamučno platno pogodno za izradu radničkih odijela
trpeza – stol
ubruščić – rubac
utija – glačalo
utijavati – glačati
užanca – običaj
užati – običavati
vanka – vani
vistarija – glicinija, ukrasna biljka penjačica grozdastih cvjetova
voga – riječna trava
vogari – sakupljači voge
vonjati – osjećati se mirisom, mirisati, ali i smrdjeti
vonjača – vrsta starinske ruže, stolisnica izrazitog mirisa
volat – svedeni kameni prolaz u mediteranskim ulicama
zaklokunjati – zavreti
zanovijet – cvatući mediteranski grm
zar – prostrana oranica
zelena menestra – vrsta jela od suhog mesa i kupusa
zizib – starinska sorta grožđa tvrdih ljubičastih bobulja, vrsta stolnog grožđa
žućenica – jestivo samoniklo bilje gorkog okusa
žut – zamućena, žuta riječna voda

[Dzagoda]

Aj lav, lav Dubrovnicic:)

[Krokodil Behko]

O nekadašanjem hotelu “Libertas”, danas “Rixos Libertas” nedavno se pisalo nakon što se u njemu odmarao najpoznatiji bosanskohercegovački celebrity par, napadač reprezentacije BiH i Manchester Cityja Edin Džeko i model i glumica Amra Silajdžić



Vjerujemo da Edinu i Amri nisu bile problem visoke cijene u ovom hotelu, no splitska Slobodna Dalmacija je pod naslovom “Šta radimo gostima” objavila račun i pomalo bizarna pravila ponašanja na području bazena i plaže hotela Libertas Rixos, smještenog na padini prekrasne uvale u Dubrovniku.

Naime, na računu stoji da dva espressa koštaju 48 kuna (6,3 eura), dakle jedna šoljica ovog napitka je preko 3 eura, dok će gosti limunadu platiti čak 44 kuna (5,8 eura).

Na listi pravila ponašanja, između ostalog, navodi se da je ležanje i sjedenja na zidu i podu strogo zabranjeno, da nisu dozvoljene igre s loptom i kartama, da nije dozvoljeno čak ni trčanje oko bazena…

[laganini]

baš je jučer bila emisija o stradunu i tim famoznim cijenama a niko od gosstiju nije reka da mu je skupo..meni bi bilo naravno..trideset metara od straduna je restoran s kavom od osam kuna i ručkom od četrdeset...sam najam prostora na stradunu je ravno mojoj petogodišnjoj plaći a plaća mi je tisuću eura...

[Krokodil Behko]

Pa dobro, oko osam kuna je kafa i u SA, na svim boljim mjestima u centru i starom gradu. Garant ima i skupljih ali ja sam sigurno u BBI (tržni centar sagrađen na mjestu nekadađnje robne kuće "sarajka") platio espreso 2km, što je oko osam kuna, kako mi se čini.

[Lebowski]

Ovi naši što idu tamo lažu malo sa tim cijenama..mene Neki dan pričaju poznanici kako u Dubrovniku kafa 20 KM, tek malo dalje kad odeš kaže možeš popiti za 3 KM otprilike al to nije to, ko da nisi u Dubrovniku ..Sladoled 20 kn i tako, hoteli par stotina maraka noć

Isto ko i sa cijenama nekih artikala, hrane u drugim mjestima..niko te ne tjera da uzimaš u malim dućanima ako u svakom mjestu imaš supermarkete gdje su cijene skoro kao kod nas.

[Nela]

Ljudi stalno kukaju kako im je Dubrovnik skup a uporn idu tamo.
Ako me zeznes jednom do tebe je ali ako me zeznes i drugi put (citaj ponovo dodjem) znaci, do mene je, ja sam tele.
Slazem se da je precijenjen i da se bubaju cijenama kao da si u Monte Carlu ali toliko ima lijepih mjesta da ne moras ni proci pored Dubrovnika.

[laganini]

kad je yu bila prosiječan amerikanac nije imao pojma o toj državici a velika većina je znala za dubrovnik..

[storm]

Evo upravo sam na rivi Korčule.. Ispijam espresso za 6 kn...

[Krokodil Behko]

Godišnji odmor želite provesti u Dubrovniku? Evo cijene za jedan dan!



Cijene na Jadranu i za državljane Hrvatske veliki su problem. Ionako cijelu godinu građani krpaju kraj s krajem, a kada dođu godišnji broje svaku kunu na ljetovanju. No, strancima su cijene prihvatljive, naravno jer imaju i bolji standard, pišu hrvatski mediji.

Za kuglicu sladoleda u gradu pod Srđem potrebno je izdvojiti 10 kuna, no kada ste u Dubrovniku, naravno da ćete htjeti posjetiti i neke njegove znamenitosti. Nakon kafe, pića i sladoleda valjalo bi provjeriti cijene u muzejima. Ulaznica vrijedi 80 kuna.

Ako pak umjesto muzeja radije birate ekskluzivni dio plaže poput Sindi, suncobran i ležaljku – platit ćete 130 kuna na dan.

Ručak u ekskluzivnom dubrovačkom restoranu stoji od 500 kuna po osobi. Za đir po zidinama treba izdvojiti 100 kuna. Zbrojimo li sve na hrpu, ugodno proveden dan u Dubrovniku - turista stoji gotovo 1.000 kuna, javlja RTL.

Amerikancu ili Britancu prihvatljivo, dok je većini domaćih turista nezamislivo.

Onaj jeftiniji Dubrovnik rijetko se spominje, a on se nalazi tek nekoliko metara od Straduna. Neočekivao, ali za njega znaju i stranci. Ondje kavu možete popiti i za osam kuna. Pretražite li malo bolje po gradu, možete naći i pristojan ručak za 40 kuna.

Grad turistima nudi i kupnju Dubrovnik carda za 180 kuna, a ona donosi mnoge pogodnosti poput popusta u restoranima ili kafićima te ulazak u muzeje, zidine, javni gradski prijevoz popuste u renta caru.

(Net.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

[kolumbo]

neznam zbog čega se pojedinci čude cijenama ko pura dreku?
u veneciji je espreso kava 6 eura. ej 6 eura. a vi se sad čudite cijenama u dubrovniku? stani malo pa to su turističke destinacije
normalno je da će cijene bit paprene, šta je destinacija zanimljivija cijena paprenija, ali kao vani je to ok ali u nas bljak šta radimo turistima?
da je espreso u veneciji 6 eura to je ok ali bode u oči 3 eura u elitnom dubrovačkom hotelu? ma dajte...

[najatuw4646]

Ovi naši što idu tamo lažu malo sa tim cijenama..mene
ทางเข้าจีคลับ

[MisterQ]

neznam zbog čega se pojedinci čude cijenama ko pura dreku?
u veneciji je espreso kava 6 eura. ej 6 eura. a vi se sad čudite cijenama u dubrovniku? stani malo pa to su turističke destinacije
normalno je da će cijene bit paprene, šta je destinacija zanimljivija cijena paprenija, ali kao vani je to ok ali u nas bljak šta radimo turistima?
da je espreso u veneciji 6 eura to je ok ali bode u oči 3 eura u elitnom dubrovačkom hotelu? ma dajte...

brate pogodio si sve potpisujem... iako su cene preterane, ne treba da vas čude takve cene... bio sam u dubrovniku i takvi turisti tamo obitavaju, nema tamo nas baksuza mesta... sta je jednom džeki da plati? ili modriću? ljudi imaju dnevnice ko mi godišnje plate i to je izgleda normalno....

[Konsultant]

Ko kuka na cijene u Dubrovniku do njega je. Dubrovnik se hodi drugim razlogom. Vrijedi posjetiti.

[Krokodil Behko]

Prestanite nas blatiti i nervirati! Ako želiš sjediti u najljepšoj ulici na svijetu, plati ili prošetaj!

Nakon što nam se jedan Dubrovčanin požalio na cijenu kave u Gradu, putem Facebooka nam se javila čitateljica iz Dubrovnika, uzrujana zbog teksta kojim, smatra, 'blatimo' Dubrovnik te uzrujavamo njegove građane.

Pošto nam to nikako nije bila namjera, rado objavljujemo i njenu reakciju, a sve je savršeno sročeno u poruci koju nam je uputila, pa je u nastavku prenosimo u cijelosti.

'Vidim da svake godine pljuvate po kavama u Dubrovniku, mojem rodnom gradu. Pa evo šaljem Vam sliku računa obične kave s mlijekom iz zagrebačkog centra!

Prestanite blatit Dubrovnik i naše cijene. Naše cijene su onakve kakva je turistička potražnja tj potrošnja. Lijepo Vas molim prestanite svake godine ovo radit, nervirate sve nas dubrovkinje i dubrovčane.

Neki od toga žive, od turizma. Vi živite od pisanja članaka. Svatko živi od nečega. Imajte malo razuma!!

A i, ako sjediš na najljepšoj ulici svijeta, naravno je da će i kava bit skuplja u sezoni. Ako ne želiš platiti kakvu više od 14 kuna, izvoli slobodno, prošetaj u bilo koju uličicu sa Straduna i pij kavu za 8 kuna.', poručuje Dubrovkinja.

Naša čitateljica priložila je i fotografiju računa za kavu iz jednog kafića u Zagrebu, a i s njom će se, baš kao s čitateljem iz prethodnog teksta, sigurno složiti mnogi Dubrovčani.

(slobodna.dalmacija)

[carobnjak N]

Ima tu i istine da plaćaš pogled, a ne kafu ali su ipak nekih 30 % pretjerali.

[Bla]

Zašto su pretjerali ako imaju mušterije?

[Melek]

Ja mislim da se brat-bratu jedno kilo kahve za te pare u prodavnici moze kupiti.
Pa ne treba im nista drugo nego da kupe tu kilu u prodavnici i svu je ispeku i prodaju
za po tu sumu - mjesecno.

[carobnjak N]

Zašto su pretjerali ako imaju mušterije?

150 ćuna je obilazak zidina , a da su umjesto malog naručili veliki makijato bilo bi 100 kn račun
nekako mi to liči na pohlepu ugostitelja...ljudi dolaze zbog zidina ne zbog kafića

[Bla]

Pa da im ne odgovara u tom kafiću, valjda ne bi ni dolazili u njega.