

(moje slike)
Položaj blagajske tvrđave nema mnogo sličnosti sa većinom bosanskohercegovačkih rezidencijalnih fortifikacija.
Razlika je više nego uočljiva kod izgrađenih površina, na kojim je do kraja iskorišćeno zaravnjeno zemljište iznad okomitih litica, sprečavajući prilaz ispod sjevernog, južnog i zapadnog bedema. Zbog toga je ulaz u tvrđavu ugrađen u istočnom i najčvršćem zidu predvorja do koga je vodila uska konjska staza iz istočnog pravca. Sa širinom od 2,00m, ona je u vidu oštrih srepentina usječena u sjeverne stjenovite padine blagajskog Huma po dužini od oko 900m. Sa sigurnošću se pretpostavlja da je izgrađena najkasnije u X vijeku, kada Blagajem i okolinom upravlja rod «antipata i patricija» Viševića. Staza je dopirala do moćnih, visokih i debelih kapijskih zidova, pred kojim je u najranijoj fazi izgradnje stajao barbakan, znatno manjih dimenzija od predvorja, očuvan u slabim i teško primjetnim ostacima.
Unutrašnjim prostorom dominira najveća, tzv. «centralna građevina» nazvana po položaju unutar tvrđave. U njoj se nalazila rezidencija humskih gospodara i dvor hercegovačkih oblasnih vladara, Hranića-Kosača.