Spomenici u vidu raznih zidina,kula,tvrdjava,sahat-kula,zvonika,arheoloskih pronalazista kao i svih vrsta artifakata.. (predmeta)
Ja bih samo zamolio forumase,da ne ubacuju stečke ili nesto o njima,jer to je nesto za sta nam treba u potpunosti zasebna tema koja ce i biti otvorena uskoro..
Poceo bih sa jednim manje poznatim ali krajnje misterioznim objektom iz srednjeg vijeka..
Rijec je o Teocanskoj tvrdjavi..kao i dzamiji sagradjenoj tik uz nju,nakon pada Teocaka pod tursku vlast

Iako je džamija registrovana kod Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika u Sarajevu i stavljena pod zaštitu države 1959. godine, o njoj se malo zna, pa su i rijetki turisti koji je posjećuju. Džamija je uspostavljena nakon bitke sa Mađarima 1548. godine po sultan Bajazidu II.
Jedini izvor
Zadnji put je obnovljena 2003. godine gdje je zadržala svoj prvobitni oblik, a u radove je utrošeno skoro 200.000 KM. Zidovi su od kamena debljine 80 do 100 centimetara. Jedina novina je šadrvan, kojeg su napravili i hajir vodu u njega uveli hadži Harkan Husejdić (90) i njegova supruga Fatima.
Predanje kaže da je voda koja je sada u dvorištu džamije služila kao jedini izvor posadi grada, kojeg su presijecanjem vodovoda od Mađara preuzeli Turci. Priča se da je tu bio prvi vodovod u našim krajevima podzemno doveden drvenim cijevima na grad. Da bi grad osvojili, Turci su doveli žedna konja koji je zakopao kopitom na mjestu vodovoda, gdje su vodovod presjekli, a potom grad uzeli u svoje ruke, koji od tada više nikad nije osvojen.
Kruže priče
Povlačenjem sa tvrđave, svi otvori su zazidani i ni do danas više nikada nisu otvoreni. Pred sami rat 1992. godine, arheološka ispitivanja ovdje je započeo bijeljinski arheolog Mirko Babić, ali su ratna dešavanja spriječila da završi započeti posao. Još uvijek kruže priče da su unutar zazidane veće količine blaga. Tome ide u prilog i priča da su u blizini više puta pronalažene manje količine dukata i drugih vrijednih eksponata.
- Ljudi su u zadnjem ratu kopajući rovove tu nalazili sitne djeliće i predmete. Jedan čovjek iz Starog Teočaka bio je nekada u Rusiji u ropstvu i tu upoznao drugog zarobljenika koji mu je pričao da Teočak leži na zlatu. Kada se vratio, on je sa svojim sinom oko tvrđave danima kopao, a da li je šta našao nikome nije poznato. Grad se pomalo svake godine obrušava. U Sarajevu sam od nadležnih tražio pomoć kako bi to spriječili. Dobio sam odgovor da nema para - kaže mještanin Starog Teočaka i aktivista obnove Fethija džamije Ejub Rešidović.
Zainteresiran i Osmanagić
U podnožju grada je sedam kamenih kugli, takozvana đumladi, koja su služila odbrani grada. Njihov savršen oblik privukao je pažnju i Semira Osmanagića istraživača bosanskih piramida koji je istraživao njihovo porijeklo, nastanak i svrhu. Na samoj tvrđavi, odakle seže prelijep pogled na Stari Teočak, nalazi se još jedno đumle.
Džamija neoštećena
Iako je džamija bila na samoj liniji razdvajanja u zadnjem ratu i svakodnevno na meti agresorske artiljerije, ipak je ostala skoro neoštećena. Ostalih svih šest džamija u Teočaku skoro da je sravnjeno do temelja. U dvorištu je i mezarje staro koliko i džamija u kome su, prema pričama, sahranjeni šehidi i derviši iz Bagdada i Šama.