Ukrajina

[BritkiMozak]

Nedajte da svađe oko Ukrajine i Rusije posvađaju naše bratske narode i narodnosti.

[insomnia]

Ko je bratski narod?

[BritkiMozak]

Rusi tuku po Odesi, javili na 1. programu HR radija maloprije u vijestima u 15:00h.

Bio sam načuo da je tamo rusofono stanovništvo ali da za razliku od ostalih gradova na istoku Ukrajine, oni žele ostati u Ukrajini.

Ne znam... nema mi logike napadat takav grad. Ali Putler je rekao da ima mnogo veće ciljeve nego osvajanje Donbasa. Onda je slijedeći logičan korak potpuno odsijecanje Ukrajine od Crnog Mora, a Odesa je jedini neokupirani grad na ukrajinskom dijelu Crnog MOra.

[BritkiMozak]

Ko je bratski narod?

Ma, to sam rekao onako... da imam što napisat. Nema danas bratskih naroda. Svatko gleda svoje dupe.

[Duminjo]

Rusi tuku po Odesi, javili na 1. programu HR radija maloprije u vijestima u 15:00h.

Bio sam načuo da je tamo rusofono stanovništvo ali da za razliku od ostalih gradova na istoku Ukrajine, oni žele ostati u Ukrajini.

Ne znam... nema mi logike napadat takav grad. Ali Putler je rekao da ima mnogo veće ciljeve nego osvajanje Donbasa. Onda je slijedeći logičan korak potpuno odsijecanje Ukrajine od Crnog Mora, a Odesa je jedini neokupirani grad na ukrajinskom dijelu Crnog MOra.

Imam i ja za cilj satrat Severinu

[BritkiMozak]

Imam i ja za cilj satrat Severinu

Malo je prestara za satiranje. Osim ako si i ti stari dedo.

Nego, što mislite koliko će ovaj rat potrajati? Meni zaudara na dugogodišnji sukob, nešto slično kao u Siriji. Rusija se neće dat, NATO se neće dat, a direktan sukob SAD-a i RF znamo našto bi naličio. Vrlo brzo bi poletjele nuklearne bombe.

[Duminjo]

Imam i ja za cilj satrat Severinu

Malo je prestara za satiranje. Osim ako si i ti stari dedo.

Nego, što mislite koliko će ovaj rat potrajati? Meni zaudara na dugogodišnji sukob, nešto slično kao u Siriji. Rusija se neće dat, NATO se neće dat, a direktan sukob SAD-a i RF znamo našto bi naličio. Vrlo brzo bi poletjele nuklearne bombe.

Seve je boginja. Nama obicnim smrtnicima bitna kao Rusiji Ukrajina. Nesto golemo i ne igraju tu godine nikakvu ulogu

A zavrsice se kad se kauboji namire. Valja divljake vratiti iz 18og u 8mi vijek.

[Krokodil Behko]

Nije baš, da je most srušen, al nije ni daleko od rušenja

[Krokodil Behko]

I šta kaže Roćko, Rusi raketiraju brižljivo i samo po noći, da ne bi slučajno ubili nekog civila i svaki put precizni projektli u vojni cilj?

[Fuddo]

Pa naravno da neces, kao sto nece niko ko bar ima malo zdrave pameti.
Satra se da nas ubijedi kako ce nas rusi sve pobit ako im ne pustimo da pokolju ukrajince, i da treba gledat svoja posla.
Kad dodju po njega on ce im reci, ja sam navijo za vas, Allaha mi, i oni ce rec dobro, ti sad mores imat Bosnu, posto si dobar neki strateg.

de pocni citat sa razumjevanjem .

po propagandi propast u rusiji , kataklizma ali to je propaganda da se narod u evropi drzi mirnim.
realnost je da putim radi sta hoce , kako hoce, da jebe ukrajince kako mu se cefne. Niko osim djelimicno Bidena nije zovno ga na blefove, bleafa nekad ali ne uvijek, kad podje vozat nuklearke Biden rece ma nece on to bacit, a ako baci zavis gdje i koliko megatona pa cemo mi odlucit sta dalje.
ostali tapsu ukrajince ali ne izlazze putinu na crtu, sto niko nije reako 96 sati imas da se izgubis iz ukrajine ili te nema, ukrajincima se stalno ponavlja intervencije nece biti bez obzira kolko vi pricali o ratnim zlocinima , mrtvoj djeci, starcima, zenam nije Sadam nije Kuvajt necemo se spremit u Pustinjsku Oluju, ako pobjedite dobro je ako ne pobjedite do kraja zime ce se sleci ideja da date trecinu zemlje pa dok se ono oporavi od ove avanture evropa ce da se naoruza i poveca vojne snage ( ovo ti nije moja prica nego sta se prica u kuloarima gdje se donose odluke) vec pomalo izlecu sa Putinvoa tkz. specijalna operacija, danas mrtav hladan novinar BBC u Kievu izjavi neznamo ko je raketirao silose sa zitom u Odessi, valjda ukrajinci sami sebe raketirali ili mozda brku mrzi da preradjuje ukrajinsko zito pa da razvali dogovor.

Za nas ima podsvjesni momenat ono uzelo sto godina da se otkrije odakle dodjose slaveni u evropu i na balkan ispade iz Pirpijata ono poznatije regije po nuklearki Chernobil. Pa mi vidimo sebe i ljude koje poznajemo u njima, onaj Lukasenko isti moj razrednik ko jednojacani bliznaci, neka zena u mahrami u Lisijanskom prica novinarima nece ona da ide nigdje ceka oslobodioce a ona ista moja rahmetli tetka Vahdeta, ono gledas mrtvu zenu na tv.

Sto se tice Bosne nece on nama reci evo vam nego ce da nahuska komsije da misle da ih stiti pa da opet krenu .
E to je problem sto mi za 27 godina poslije rata nismo iznikli jednog politicara da kaze jel Bugari u statusu kandidata 20 minuta od centra sofije cekas samo da ugledas Combeta iz Trst via Skopje a sat voznje i magarac vuce dvokolicu ono kad te moja cakije ubode iz 68 Amerika za njih al oni u status a Bosna nije , vazda neki novi zakon trebamo usvojiti pa ce status, e mi cemo da promjenimo neke zakone dok ne postanemo kandidati ili clan EU ko npr o posjeddovanju i drzanju oruzija svako ko nije osudjivan, cuje vidi pa makar sa pomagalima, moze da kupi automatsku pusku, puskomitraljez ko u Sloveniji na dozvolu a vec pravimo protuoklop , AC Unity pravi izvozi u USA okvirove od glock do HK, AK, AR i to pravo kvalitetno, Igman izvozi municiju , ako nemozemo tenkove i haubice da pravimo , mozemo AR i AK pa neka su poluatomatski ali ima da budemo naoruzani i to po sistemo hocu da imam za zastitu i streljastvo ,bez da moras se uclanit u sreljacki klub, ali moras opali par vikenda da malo ucis kako se puca iz lezeceg, stojeceg, klececeg stava, iz zaklona kako se krece sa oruzijem onako malcice da se oni koji su sluzili podsjete a oni koje je zaobisla vojska da nesto nauce, Pa kad smo u EU i NATO mi cemo to da promjenimo ( eno crnogorska tara dosla na trziste mozes ih naci za 300 dollara) Pa neka komsije se opet uzjebu i natrpaju u Lazare da vidimo hocel i dokle ce dogurat.

Glava me zaboli.
Bizi

[Krokodil Behko]

Čitanje je obavezno.



Mit 1: Rusija može preusmjeriti svoj izvoz plina i prodavati ga Aziji umjesto Europi

Putin obožava ovu tezu, ali ona, prema Foreign Policyju, nije tačna. Manje od 10 posto ruskog plinskog kapaciteta je ukapljeni prirodni plin, tako da ruski izvoz plina ostaje ovisan o sistemu fiksnih cjevovoda za prijenos plina. Velika većina ruskih plinovoda teče prema Europi. Ti cjevovodi, koji potječu iz zapadne Rusije, ne mogu se spojiti na zasebnu novu mrežu cjevovoda koja povezuje istočni Sibir s Azijom, koja sadrži samo 10 posto kapaciteta europske mreže plinovoda. Zaista, 16,5 milijardi kubičnih metara plina koje je Rusija prošle godine izvezla u Kinu predstavljalo je manje od 10 posto od 170 milijardi kubičnih metara prirodnog plina koje je Rusija poslala u Europu.

Nadalje, projekti azijskih plinovoda, koji su trenutno u izgradnji, još su godinama udaljeni od toga da postanu operativni. Usto, finansiranje ovih skupih projekata plinovoda također stavlja Rusiju u značajno nepovoljniji položaj. Sumirano, Rusija treba svjetska tržišta mnogo više nego što svijet treba ruske zalihe. Ne treba zaboraviti i da je Europa samo 46 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala kupovinom plina iz Rusije te da je Gazprom zabilježio pad proizvodnje plina u julu za 35 posto na godišnjoj razini. Dakle, Rusija trpi štetu.

Mit 2: Budući da je nafta zamjenjivija od plina, Putin jednostavno može prodati više Aziji

Ruski izvoz nafte sada također odražava Putinov smanjeni ekonomski i geopolitički utjecaj. Rusije se je okrenula Kini i Indiji, ali uz prodaju po popustu bez presedana. Naftu Ural prodaje po popustu od 35 dolara, ako nikad nije davala popust veći od 5 dolara, čak ni za vrijeme invazije na Krim 2014. godine. K tome, ruskim naftnim tankerima treba u prosjeku 35 dana da stignu do istočne Azije, naspram dva do sedam dana da stignu do Europe, zbog čega je povijesno samo 39 posto ruske nafte otišlo u Aziju naspram 53 posto namijenjenih Europi.

To je veliki utjecaj na maržu i profitabilnost poslovanja, gdje je Rusija prije bila među najuspješnijima. Uz to, ruska industrija proizvodnje nafte dugo se oslanjala na zapadnu tehnologiju, što je u kombinaciji s gubitkom nekadašnjeg primarnog tržišta Rusije i njenom smanjenom ekonomskom snagom prouzročilo da čak i rusko ministarstvo energetike revidira svoje projekcije dugoročne proizvodnje nafte prema dolje.

Mit 3: Rusija nadoknađuje izgubljene zapadne poslove i uvoz zamjenjujući ih uvozom iz Azije

Ruski uvoz je pao za više od 50 posto unazad par mjeseci. Uvoz igra važnu ulogu unutar ruske domaće privrede. Čini oko 20 posto ruskog BDP-a. Pored toga, Rusiji je važan zbog ključnih inputa - dijelova i tehnologije.

Kina nije ušla na rusko tržište u mjeri u kojoj su se mnogi predviđali. Prema podacima kineske Opće carinske uprave, kineski izvoz u Rusiju pao je za više od 50 posto od početka godine do aprila. Strmoglavio se s 8,1 na 3,8 milijardi dolara. Uzimajući u obzir da Kina izvozi sedam puta više u Sjedinjene Države nego u Rusiju, čini se da su čak i kineske tvrtke više zabrinute zbog sukoba s američkim sankcijama nego zbog gubitka marginalnih pozicija na ruskom tržištu, što odražava slabu ekonomsku vezu Rusije s njezinim globalnim trgovinskim partnerima.

Mit 4: Ruska domaća potrošnja i zdravlje potrošača i dalje su jaki

Inflacija je u sektorima koji ovise o stranim opskrbnim lancima u Rusiji skočila na 40-60 posto. Količine prodaje su postale iznimno male. Tako je prodaja stranih automobila u Rusiji pala za oko 95 posto, i kod većeg broja kompanija može se reći da je potpuno zaustavljena.

Foreign Policy piše da je uslijed problema u opskrbi, skoka cijena, slabljenja raspoloženja potrošača logično da indeks koji mjeri raspoloženje ruskih menadžera nabave ukazuje da je ruska privreda u padu. U prosjeku oko 20 posto. Takav signal potvrđuju i kretanja e-trgovine unutar Yandexa, kao i podaci o fizičkoj maloprodaji u Moskvi. Sve to govori suprotno od onoga što publicira Kremlj.

Mit 5: Strana poduzeća nisu se baš povukla iz Rusije, a bijeg poslovanja, kapitala i talenata iz Rusije precijenjen je

Strana poduzeća zapošljavaju u Rusiji oko 12 posto radne snage. To je oko 5 miliona radnika. Rezultat njihovog povlačenja nije samo pad broja radnih mjesta, već i pad privredne aktivnosti više od hiljadu kompanija koje čine oko 40 posto ruskog BDP-a. Te su tvrtke poništile tri desetljeća izgradnje privrednih odnosa na ruskom tržištu. Riječ je o masovnom egzodusu koji je za sobom povukao i odljev 500.000 visokoobrazovanih stručnjaka.

Foreign Policy piše da je čak je i gradonačelnik Moskve priznao da očekuje veliki gubitak radnih mjesta dok poduzeća prolaze kroz proces potpunog gašenja.

Mit 6: Putin ostvaruje budžetski suficit zahvaljujući visokim cijenama energije

Ministar finansija Rusije najavio je da očekuje da će ruski budžet biti u minusu od svega 2 posto BDP-a ove godine, a ne u suficitu. Putin je odlučio upregnuti sve mehanizme države kako bi umanjio pad. Krenuo je u finansijsko neodržive fiskalne i monetarne intervencije. To uključuje drastično povećanje vojnih izdataka i štampanje novca. Tako je od početka napada na Ukrajinu udvostručio ponudu novca u Rusiji.

Putinovo nepromišljeno trošenje očito stavlja finansije Kremlja pod pritisak. Sve to ne događa se zbog visokih cijena energije, jer visoke su cijene energije bile i u razdobljima kad je ruski budžet znao pasti u deficit. Ovdje su razlozi tog pada, drugačiji.

Mit 7: Putin ima stotine milijardi dolara u fondovima za crne dane, tako da finansije Kremlja vjerovatno neće biti nategnute u skorije vrijeme

Da, Rusija na računima ima mnogo kapitala. Putinovi fondovi za crne dane teže oko 600 milijardi dolara u deviznim rezervama, akumuliranih od prihoda od nafte i plina. No, polovica od tog iznosa - 300 milijardi dolara zamrznuto je i nedostupno u savezničkim zemljama: SAD-u, EU i Japanu, i Putin nema pristup tom novcu. Čak je bilo poziva da se zaplijeni tih 300 milijardi dolara kako bi se finansirala obnova Ukrajine. Od preostalih 300 milijardi, Putin je od početka invazije na Ukrajinu, znači u manje od pola godine, potrošio čak 75 milijardi dolara.

Kritičari ističu, piše Foreign Policy, da Putin ima alternativu. To je da dodatne devizne rezerve akumulira preko Gazprombanke, jer je centralna banka pod sankcijama. Iako je to tehnički tačno i izvedivo, magazin piše da nema dokaza koji bi sugerirali da Gazprombank akumulira bilo kakve rezerve. Posebno stoga što ima vlastite kreditne obveze.

Nadalje, iako je Ministarstvo financija planiralo aktivirati dugogodišnje rusko proračunsko pravilo - da se višak prihoda od prodaje nafte i plina usmjerava u državni fond - Putin je to odbacio. Štoviše, ministar finansija Anton Siluanov predložio je da se iz Fonda nacionalnog bogatstva ove godine povuče trećina njegove imovine. Dakle, ako Rusija ima proračunski deficit koji zahtijeva povlačenje čak trećine njezinog suverenog fonda, i to dok su prihodi od nafte i plina još uvijek relativno jaki, svi znakovi ukazuju da bi Kremlj mogao ostati bez novca mnogo brže nego što mnogi procjenjuju.

Mit 8: Rubalj je ove godine najjača svjetska valuta

Jedna od Putinovih omiljenih propagandnih tema je da je rubalj najjača svjetska valuta, sada. No, aprecijacija rublja nije dobar znak, baš suprotno, to je odraz drakonske kontrole kapitala, gdje je Rusija preko noći postala država koja se ubraja među najrestriktivnije u svijetu. Ograničenja ne osjete samo tvrtke, već i građani. Primjerice, građani ne mogu kupovati dolare ili podići svoje depozite u dolarima. S druge strane, Putin umjetno napuhuje potražnju preko velikih izvoznika koji moraju kupovati rublje.

Službeni kurs rublja zato dovodi u zabludu. Njime se trguje u dramatično smanjenim količinama u usporedbi s onima prije invazije na Ukrajinu, jer je pala likvidnost. Prema mnogim izvješćima, velik dio tog nekadašnjeg trgovanja migrirao je na neslužbena crna tržišta rublja. Čak je i Banka Rusije priznala, piše Foreign Policy, da je kurs više odraz vladine politike i otvoren izraz trgovinske bilance zemlje, a ne likvidnih deviznih tržišta kojima se slobodno trguje.

Mit 9: Provedba sankcija i poslovno povlačenje sada su uvelike gotovi i nije potreban dodatni ekonomski pritisak

Ruska ekonomija je ozbiljno oštećeno, ali tek mu slijedi moment u kojem će to sebi trebati priznati. Nije tačno da se proces povlačenja poslovanja iz Rusije završio i nije tačno da Putin i dalje ne zarađuje od izvoza nafte i plina. To što ti procesi i dalje traju, iako u smanjenom obimu, omogućuje Putinu da održava ekstravagantnu domaću potrošnju i prikriva strukturne gospodarske slabosti. Zato, piše Foreign Policy, sad nije trenutak da se pritisne kočnica.

Štoviše, magazin navodi da Kijevska škola ekonomije i Međunarodna radna skupina Yermak-McFaul predlažu dodatne mjere - kombinaciju pojedinačnih sankcija, energetskih sankcija i financijskih sankcija - a u tome ih podržavaju bivši američki ambasador u Rusiji Michael McFaul i stručnjaci Tymofiy Mylovanov, Nataliia Shapoval i Andrij Bojcun. Foreign Policy zaključuje da Rusija ne može naći izlaz iz ove situacije sve dok savezničke zemlje ostanu ujedinjene u održavanju i povećanju pritiska sankcija na Rusiju.

[rocko]

de pocni citat sa razumjevanjem .

po propagandi propast u rusiji , kataklizma ali to je propaganda da se narod u evropi drzi mirnim.
realnost je da putim radi sta hoce , kako hoce, da jebe ukrajince kako mu se cefne. Niko osim djelimicno Bidena nije zovno ga na blefove, bleafa nekad ali ne uvijek, kad podje vozat nuklearke Biden rece ma nece on to bacit, a ako baci zavis gdje i koliko megatona pa cemo mi odlucit sta dalje.
ostali tapsu ukrajince ali ne izlazze putinu na crtu, sto niko nije reako 96 sati imas da se izgubis iz ukrajine ili te nema, ukrajincima se stalno ponavlja intervencije nece biti bez obzira kolko vi pricali o ratnim zlocinima , mrtvoj djeci, starcima, zenam nije Sadam nije Kuvajt necemo se spremit u Pustinjsku Oluju, ako pobjedite dobro je ako ne pobjedite do kraja zime ce se sleci ideja da date trecinu zemlje pa dok se ono oporavi od ove avanture evropa ce da se naoruza i poveca vojne snage ( ovo ti nije moja prica nego sta se prica u kuloarima gdje se donose odluke) vec pomalo izlecu sa Putinvoa tkz. specijalna operacija, danas mrtav hladan novinar BBC u Kievu izjavi neznamo ko je raketirao silose sa zitom u Odessi, valjda ukrajinci sami sebe raketirali ili mozda brku mrzi da preradjuje ukrajinsko zito pa da razvali dogovor.

Za nas ima podsvjesni momenat ono uzelo sto godina da se otkrije odakle dodjose slaveni u evropu i na balkan ispade iz Pirpijata ono poznatije regije po nuklearki Chernobil. Pa mi vidimo sebe i ljude koje poznajemo u njima, onaj Lukasenko isti moj razrednik ko jednojacani bliznaci, neka zena u mahrami u Lisijanskom prica novinarima nece ona da ide nigdje ceka oslobodioce a ona ista moja rahmetli tetka Vahdeta, ono gledas mrtvu zenu na tv.

Sto se tice Bosne nece on nama reci evo vam nego ce da nahuska komsije da misle da ih stiti pa da opet krenu .
E to je problem sto mi za 27 godina poslije rata nismo iznikli jednog politicara da kaze jel Bugari u statusu kandidata 20 minuta od centra sofije cekas samo da ugledas Combeta iz Trst via Skopje a sat voznje i magarac vuce dvokolicu ono kad te moja cakije ubode iz 68 Amerika za njih al oni u status a Bosna nije , vazda neki novi zakon trebamo usvojiti pa ce status, e mi cemo da promjenimo neke zakone dok ne postanemo kandidati ili clan EU ko npr o posjeddovanju i drzanju oruzija svako ko nije osudjivan, cuje vidi pa makar sa pomagalima, moze da kupi automatsku pusku, puskomitraljez ko u Sloveniji na dozvolu a vec pravimo protuoklop , AC Unity pravi izvozi u USA okvirove od glock do HK, AK, AR i to pravo kvalitetno, Igman izvozi municiju , ako nemozemo tenkove i haubice da pravimo , mozemo AR i AK pa neka su poluatomatski ali ima da budemo naoruzani i to po sistemo hocu da imam za zastitu i streljastvo ,bez da moras se uclanit u sreljacki klub, ali moras opali par vikenda da malo ucis kako se puca iz lezeceg, stojeceg, klececeg stava, iz zaklona kako se krece sa oruzijem onako malcice da se oni koji su sluzili podsjete a oni koje je zaobisla vojska da nesto nauce, Pa kad smo u EU i NATO mi cemo to da promjenimo ( eno crnogorska tara dosla na trziste mozes ih naci za 300 dollara) Pa neka komsije se opet uzjebu i natrpaju u Lazare da vidimo hocel i dokle ce dogurat.

Glava me zaboli.
Bizi

kad se sagleda realno boli glava, jer niti smo bili cuvari u koncentracionim logorima, niti smo bili u kaznjenickim ekspediciama einsatzgruppen , jos se pogresno zovemo sve razlozi da nam nedaju u EU, a nismo ukrajina niti imamo plina , niti nafte, ni zita ni suncokreta , ono jedino bi bilo nestace ikea drveta za namjesaj ako ne pomognemo Bosni

[rocko]

Nije baš, da je most srušen, al nije ni daleko od rušenja

Nista bez tockanja

[rocko]

Kazu jucer Rusi nismo to bilo mi. Nemamo pojma ni sa kakvim raketiranjem Odese. Turski ministar VP kaze provjerili smo mi sa Rusima i uvjeravaju nas da nisu u pitanju oni
Zaharova danas napise na telegramu da su velikom preciznoscu unistilo vojni infastrukturu u luci

Zna brko ,

[rocko]

I šta kaže Roćko, Rusi raketiraju brižljivo i samo po noći, da ne bi slučajno ubili nekog civila i svaki put precizni projektli u vojni cilj?

Kazu medijij neznaju oni ko je to raketiro, a vidis da su ujutru prije nego sto ugrije i narod navali na plazu.

[rocko]

pitanje gdje ide sva oprema, ili se peru pare jer covjek pokojmu dusi od roditelja morao dobijat opremu?

[rocko]

Čitanje je obavezno.



Mit 1: Rusija može preusmjeriti svoj izvoz plina i prodavati ga Aziji umjesto Europi

Putin obožava ovu tezu, ali ona, prema Foreign Policyju, nije tačna. Manje od 10 posto ruskog plinskog kapaciteta je ukapljeni prirodni plin, tako da ruski izvoz plina ostaje ovisan o sistemu fiksnih cjevovoda za prijenos plina. Velika većina ruskih plinovoda teče prema Europi. Ti cjevovodi, koji potječu iz zapadne Rusije, ne mogu se spojiti na zasebnu novu mrežu cjevovoda koja povezuje istočni Sibir s Azijom, koja sadrži samo 10 posto kapaciteta europske mreže plinovoda. Zaista, 16,5 milijardi kubičnih metara plina koje je Rusija prošle godine izvezla u Kinu predstavljalo je manje od 10 posto od 170 milijardi kubičnih metara prirodnog plina koje je Rusija poslala u Europu.

Nadalje, projekti azijskih plinovoda, koji su trenutno u izgradnji, još su godinama udaljeni od toga da postanu operativni. Usto, finansiranje ovih skupih projekata plinovoda također stavlja Rusiju u značajno nepovoljniji položaj. Sumirano, Rusija treba svjetska tržišta mnogo više nego što svijet treba ruske zalihe. Ne treba zaboraviti i da je Europa samo 46 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala kupovinom plina iz Rusije te da je Gazprom zabilježio pad proizvodnje plina u julu za 35 posto na godišnjoj razini. Dakle, Rusija trpi štetu.

Mit 2: Budući da je nafta zamjenjivija od plina, Putin jednostavno može prodati više Aziji

Ruski izvoz nafte sada također odražava Putinov smanjeni ekonomski i geopolitički utjecaj. Rusije se je okrenula Kini i Indiji, ali uz prodaju po popustu bez presedana. Naftu Ural prodaje po popustu od 35 dolara, ako nikad nije davala popust veći od 5 dolara, čak ni za vrijeme invazije na Krim 2014. godine. K tome, ruskim naftnim tankerima treba u prosjeku 35 dana da stignu do istočne Azije, naspram dva do sedam dana da stignu do Europe, zbog čega je povijesno samo 39 posto ruske nafte otišlo u Aziju naspram 53 posto namijenjenih Europi.

To je veliki utjecaj na maržu i profitabilnost poslovanja, gdje je Rusija prije bila među najuspješnijima. Uz to, ruska industrija proizvodnje nafte dugo se oslanjala na zapadnu tehnologiju, što je u kombinaciji s gubitkom nekadašnjeg primarnog tržišta Rusije i njenom smanjenom ekonomskom snagom prouzročilo da čak i rusko ministarstvo energetike revidira svoje projekcije dugoročne proizvodnje nafte prema dolje.

Mit 3: Rusija nadoknađuje izgubljene zapadne poslove i uvoz zamjenjujući ih uvozom iz Azije

Ruski uvoz je pao za više od 50 posto unazad par mjeseci. Uvoz igra važnu ulogu unutar ruske domaće privrede. Čini oko 20 posto ruskog BDP-a. Pored toga, Rusiji je važan zbog ključnih inputa - dijelova i tehnologije.

Kina nije ušla na rusko tržište u mjeri u kojoj su se mnogi predviđali. Prema podacima kineske Opće carinske uprave, kineski izvoz u Rusiju pao je za više od 50 posto od početka godine do aprila. Strmoglavio se s 8,1 na 3,8 milijardi dolara. Uzimajući u obzir da Kina izvozi sedam puta više u Sjedinjene Države nego u Rusiju, čini se da su čak i kineske tvrtke više zabrinute zbog sukoba s američkim sankcijama nego zbog gubitka marginalnih pozicija na ruskom tržištu, što odražava slabu ekonomsku vezu Rusije s njezinim globalnim trgovinskim partnerima.

Mit 4: Ruska domaća potrošnja i zdravlje potrošača i dalje su jaki

Inflacija je u sektorima koji ovise o stranim opskrbnim lancima u Rusiji skočila na 40-60 posto. Količine prodaje su postale iznimno male. Tako je prodaja stranih automobila u Rusiji pala za oko 95 posto, i kod većeg broja kompanija može se reći da je potpuno zaustavljena.

Foreign Policy piše da je uslijed problema u opskrbi, skoka cijena, slabljenja raspoloženja potrošača logično da indeks koji mjeri raspoloženje ruskih menadžera nabave ukazuje da je ruska privreda u padu. U prosjeku oko 20 posto. Takav signal potvrđuju i kretanja e-trgovine unutar Yandexa, kao i podaci o fizičkoj maloprodaji u Moskvi. Sve to govori suprotno od onoga što publicira Kremlj.

Mit 5: Strana poduzeća nisu se baš povukla iz Rusije, a bijeg poslovanja, kapitala i talenata iz Rusije precijenjen je

Strana poduzeća zapošljavaju u Rusiji oko 12 posto radne snage. To je oko 5 miliona radnika. Rezultat njihovog povlačenja nije samo pad broja radnih mjesta, već i pad privredne aktivnosti više od hiljadu kompanija koje čine oko 40 posto ruskog BDP-a. Te su tvrtke poništile tri desetljeća izgradnje privrednih odnosa na ruskom tržištu. Riječ je o masovnom egzodusu koji je za sobom povukao i odljev 500.000 visokoobrazovanih stručnjaka.

Foreign Policy piše da je čak je i gradonačelnik Moskve priznao da očekuje veliki gubitak radnih mjesta dok poduzeća prolaze kroz proces potpunog gašenja.

Mit 6: Putin ostvaruje budžetski suficit zahvaljujući visokim cijenama energije

Ministar finansija Rusije najavio je da očekuje da će ruski budžet biti u minusu od svega 2 posto BDP-a ove godine, a ne u suficitu. Putin je odlučio upregnuti sve mehanizme države kako bi umanjio pad. Krenuo je u finansijsko neodržive fiskalne i monetarne intervencije. To uključuje drastično povećanje vojnih izdataka i štampanje novca. Tako je od početka napada na Ukrajinu udvostručio ponudu novca u Rusiji.

Putinovo nepromišljeno trošenje očito stavlja finansije Kremlja pod pritisak. Sve to ne događa se zbog visokih cijena energije, jer visoke su cijene energije bile i u razdobljima kad je ruski budžet znao pasti u deficit. Ovdje su razlozi tog pada, drugačiji.

Mit 7: Putin ima stotine milijardi dolara u fondovima za crne dane, tako da finansije Kremlja vjerovatno neće biti nategnute u skorije vrijeme

Da, Rusija na računima ima mnogo kapitala. Putinovi fondovi za crne dane teže oko 600 milijardi dolara u deviznim rezervama, akumuliranih od prihoda od nafte i plina. No, polovica od tog iznosa - 300 milijardi dolara zamrznuto je i nedostupno u savezničkim zemljama: SAD-u, EU i Japanu, i Putin nema pristup tom novcu. Čak je bilo poziva da se zaplijeni tih 300 milijardi dolara kako bi se finansirala obnova Ukrajine. Od preostalih 300 milijardi, Putin je od početka invazije na Ukrajinu, znači u manje od pola godine, potrošio čak 75 milijardi dolara.

Kritičari ističu, piše Foreign Policy, da Putin ima alternativu. To je da dodatne devizne rezerve akumulira preko Gazprombanke, jer je centralna banka pod sankcijama. Iako je to tehnički tačno i izvedivo, magazin piše da nema dokaza koji bi sugerirali da Gazprombank akumulira bilo kakve rezerve. Posebno stoga što ima vlastite kreditne obveze.

Nadalje, iako je Ministarstvo financija planiralo aktivirati dugogodišnje rusko proračunsko pravilo - da se višak prihoda od prodaje nafte i plina usmjerava u državni fond - Putin je to odbacio. Štoviše, ministar finansija Anton Siluanov predložio je da se iz Fonda nacionalnog bogatstva ove godine povuče trećina njegove imovine. Dakle, ako Rusija ima proračunski deficit koji zahtijeva povlačenje čak trećine njezinog suverenog fonda, i to dok su prihodi od nafte i plina još uvijek relativno jaki, svi znakovi ukazuju da bi Kremlj mogao ostati bez novca mnogo brže nego što mnogi procjenjuju.

Mit 8: Rubalj je ove godine najjača svjetska valuta

Jedna od Putinovih omiljenih propagandnih tema je da je rubalj najjača svjetska valuta, sada. No, aprecijacija rublja nije dobar znak, baš suprotno, to je odraz drakonske kontrole kapitala, gdje je Rusija preko noći postala država koja se ubraja među najrestriktivnije u svijetu. Ograničenja ne osjete samo tvrtke, već i građani. Primjerice, građani ne mogu kupovati dolare ili podići svoje depozite u dolarima. S druge strane, Putin umjetno napuhuje potražnju preko velikih izvoznika koji moraju kupovati rublje.

Službeni kurs rublja zato dovodi u zabludu. Njime se trguje u dramatično smanjenim količinama u usporedbi s onima prije invazije na Ukrajinu, jer je pala likvidnost. Prema mnogim izvješćima, velik dio tog nekadašnjeg trgovanja migrirao je na neslužbena crna tržišta rublja. Čak je i Banka Rusije priznala, piše Foreign Policy, da je kurs više odraz vladine politike i otvoren izraz trgovinske bilance zemlje, a ne likvidnih deviznih tržišta kojima se slobodno trguje.

Mit 9: Provedba sankcija i poslovno povlačenje sada su uvelike gotovi i nije potreban dodatni ekonomski pritisak

Ruska ekonomija je ozbiljno oštećeno, ali tek mu slijedi moment u kojem će to sebi trebati priznati. Nije tačno da se proces povlačenja poslovanja iz Rusije završio i nije tačno da Putin i dalje ne zarađuje od izvoza nafte i plina. To što ti procesi i dalje traju, iako u smanjenom obimu, omogućuje Putinu da održava ekstravagantnu domaću potrošnju i prikriva strukturne gospodarske slabosti. Zato, piše Foreign Policy, sad nije trenutak da se pritisne kočnica.

Štoviše, magazin navodi da Kijevska škola ekonomije i Međunarodna radna skupina Yermak-McFaul predlažu dodatne mjere - kombinaciju pojedinačnih sankcija, energetskih sankcija i financijskih sankcija - a u tome ih podržavaju bivši američki ambasador u Rusiji Michael McFaul i stručnjaci Tymofiy Mylovanov, Nataliia Shapoval i Andrij Bojcun. Foreign Policy zaključuje da Rusija ne može naći izlaz iz ove situacije sve dok savezničke zemlje ostanu ujedinjene u održavanju i povećanju pritiska sankcija na Rusiju.

O tome trebaju da brinu cim ono evropa i njemacka se pocnu grijat na solarnu energijju i vjetrenjace , a to ce biti za jedno 10 godina.

[Matan]

Ma ja, u Evropi umiru od gladi i ne kupaju se vise..
Vuciceva propagandna skalamerija od opskurnih likova..

[rocko]

Ma ja, u Evropi umiru od gladi i ne kupaju se vise..
Vuciceva propagandna skalamerija od opskurnih likova..

pa to ti je na istoj deredzi propala rusija, ovi ce da kupuju i uvoze gas,naftu,ugalj i da pricaju o vjetrenjacaam i solarnoj energiji ko da ce da to bude sve u mjestu do decembra.
sarkazam. jer su neki na ovom forumu prije dva mjeseca se upirali da ubjede sve oko sebe da ce do zime sva evropa da se grije na vjetrenjace i solarnu energiju.

[Mundzira]

Oprostite sto se mijesam u ozbiljnu diskusiju.
Ja bih samo da priupitam ko trenutno vodi?
I kakve su prognoze kad ce prestati?
Hvala na paznji.