
Građani Bosne i Hercegovine i regiona godišnje bace desetine kilograma hrane po stanovniku, pokazuju najnovije mape potrošnje u evropskim zemljama. Dok se u Grčkoj bilježe rekordne cifre, podaci za našu zemlju i susjedstvo ukazuju na ozbiljan etički i ekonomski problem rasipništva.
Regionalna poređenja i neslavni rekordi
Na društvenim mrežama posljednjih dana kruži karta koja prikazuje koliko se hrane godišnje baci po stanovniku u evropskim zemljama, gdje su države označene crvenom bojom privukle najviše pažnje. Prema tim podacima, najviše hrane baca se u Grčkoj, čak 142 kilograma po stanovniku godišnje. S druge strane, među racionalnijima su Rusija sa 33 kilograma i Slovenija sa 34 kilograma po stanovniku. Hrvatska se nalazi visoko na toj ljestvici sa 84 kilograma, dok se u Bosni i Hercegovini i Srbiji godišnje baci po 83 kilograma hrane po stanovniku.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske proveo je detaljno istraživanje koje daje dublji uvid u ove brojke. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je tokom 2025. godine bačeno 221.808 tona otpada od hrane, odnosno 57,3 kilograma po stanovniku, ne računajući poslovni sektor.
Analiza navika i porodični budžeti
Kada se u statistiku uključi i otpad iz poslovnog sektora, ukupna količina u susjednoj Hrvatskoj raste na 481.553 tone, što znači da svaki stanovnik u prosjeku generira 124,6 kilograma otpada od hrane godišnje. "Rezultati istraživanja provedenog u 2025. godini ukazuju na to da se navike domaćinstava vezano za otpad od hrane nisu značajno promijenile u odnosu na 2021. godinu", navodi se u izvještaju, uz napomenu da ovaj problem ima ozbiljne ekološke posljedice.
Rezultati pokazuju da prosječno domaćinstvo u sedam dana baci 2.688 grama hrane, od čega čak 42 posto otpada na jestivi dio koji se mogao izbjeći. Najčešće se bacaju povrće, voće i orašasti plodovi, kao i meso, riba i jaja. Zanimljivo je da manju količinu hrane u pravilu bacaju domaćinstva koja imaju vrt ili okućnicu, dok najveći otpad po osobi stvaraju jednočlana domaćinstva. Iako domaćinstva s nižim prihodima ukupno bacaju manje, po članu je situacija obrnuta, što se objašnjava manjim brojem članova u tim porodicama.
Izvor: dnevno.hr







