Tvrdjave i kule BiH i regiona

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 92019
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Location: Plemićka
Has thanked: 1810 times
Been thanked: 3472 times
Status: Offline

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Mutevelija » 19 Jul 2025, 20:58

IMG_20250719_205610.jpg
Eno Hasanaginica snimljena na Gradini

I Mujina kobila (kolege što radi sa mnom)

Kaže moja je kobila glumica :ha
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Posmatraču mog posta.
Jednaki smo mi skoro oba.
Ja sam juče bio takav
Ti ćeš sutra biti ovakav.
🍉🍉🍉🍉

https://bosanski-forum.com/viewtopic.php?t=411&start=4820

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 129509
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 9037 times
Been thanked: 21375 times
Contact:
Status: Offline

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Maja » 19 Jul 2025, 21:25

Kad je to snimano

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 92019
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Location: Plemićka
Has thanked: 1810 times
Been thanked: 3472 times
Status: Offline

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Mutevelija » 19 Jul 2025, 21:29

U Jugoslaviji nekad.
Posmatraču mog posta.
Jednaki smo mi skoro oba.
Ja sam juče bio takav
Ti ćeš sutra biti ovakav.
🍉🍉🍉🍉

https://bosanski-forum.com/viewtopic.php?t=411&start=4820

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 129509
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 9037 times
Been thanked: 21375 times
Contact:
Status: Offline

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Maja » 19 Jul 2025, 21:33

I ziva kobila? Zato i pitam

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 92019
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Location: Plemićka
Has thanked: 1810 times
Been thanked: 3472 times
Status: Offline

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Mutevelija » 19 Jul 2025, 21:35

Ma to je on prije pričao kad je imao kobilu i hvalio se.

Nemoj sumnjati u mene :ljut
Posmatraču mog posta.
Jednaki smo mi skoro oba.
Ja sam juče bio takav
Ti ćeš sutra biti ovakav.
🍉🍉🍉🍉

https://bosanski-forum.com/viewtopic.php?t=411&start=4820

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 130522
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 11238 times
Been thanked: 13142 times
Status: Online

Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona

Post by Krokodil Behko » 20 Sep 2026, 22:34

KRŠ, KRV I BARUT: Kako je hercegovački Gibraltar preživio imperije i udare gromova

Image


Tamo gdje sunce nemilosrdno prži hercegovački kamen, a smaragdna Bregava siječe stijene, kruna nad Stocem ne dopušta zaborav. Stari grad Vidoški nije tek hrpa historijskih zidina. On je epski spomenik ljudskom prkosu, kameni div koji je vijekovima stajao na raskršću svjetova – tamo gdje su se lomili mačevi, krvarile vojske i padali imperiji, piše Stav.ba.

S površinom koja nadmašuje gotovo sva utvrđenja u Bosni i Hercegovini, ovaj nacionalni spomenik i danas s visine diktira ritam historije. Sve je počelo u mutnim vremenima petog i šestog vijeka. Bizantski car Konstantin shvatio je da ko kontroliše ovu stijenu, kontroliše i bogatstvo. Podigao je prvu utvrdu kako bi zaštitio trgovačke karavane koje su sa divljeg zapada nosile blago prema raskošnom istoku.

Kada je Bizant pao, kradljivci historije su utihnuli, a grad je zaspao u korovu. Iz tih ruševina podigao ga je kralj Tvrtko I Kotromanić 1375. godine. Iskoristio je te stare razvaline kako bi podigao novi, čvrsti fortifikacijski objekat.


Ali, svoj brutalni, srednjovjekovni sjaj doživjet će pod bičem i diplomatijom moćnog hercega Stjepana Vukčića Kosače. Godine 1471. utvrdu zaposjedaju Osmanlije. Tada Vidoški dobiva svoje mračne, neprobojne konture. Do 17. vijeka grad se pretvara u čudovište sa 13 masivnih odbrambenih kula. Postao je najbolje utvrđeni bastion u Hercegovini, vojni stroj u koji se niko nije usudio dirnuti.


Utvrda koju Mlečani nisu mogli slomiti


Najveći paradoks Vidoškog leži u zapisima francuskog obavještajca Memibegovića: grad je bio toliko golem i zastrašujući, a u isto vrijeme – sablasno prazan. Zabilježeno je da je utvrda bila gotovo bez stalne posade, a cijeli stolački kraj mogao je sklopiti tek 150 naoružanih boraca. Čak i kada je najveći osmanski putopisac Evlija Čelebija 1664. godine kročio u Stolac, zatekao je utvrđene kule u nizini, dok je stari Vidoški gordo samovao na brdu.

No, miris krvi brzo je privukao grabljivce. Gledajući s mora prema hercegovačkom zaleđu, Mletačka Republika (Venecija) 1718. godine jurnula je s topovima na Stolac. Htjeli su proširiti granice svoje republike, ali su slomili zube o stolački kamen. Isti scenarij ponovio se i pola vijeka kasnije. Shvativši da im Venecija puše za vratom, Osmanlije podižu stalnu posadu, imenuju surovog dizdara i proglašavaju Vidošku kapetaniju.

Unutar zidova debelih dva metra izgrađen je grad u gradu – sedam kula, džamija, skladišta municije i deset kamenih čatrnja koje su garantovale život pod višemjesečnom opsadom.


Nebeski gnjev: Dva puta u plamenu eksplozije


Ono što nisu mogle mletačke vojske, učinio je gnjev s neba. Historija Vidoškog zapisana je u plamenu baruta. Oko 1757. godine grom je udario ravno u barutanu. Eksplozija je raznijela dio utvrde, no preživjeli su je odmah pokrpali – ponosni natpis s urezanom godinom na jednoj od kula i danas svjedoči o tom prkosu. Suha historija se ponovila 1840. godine. Nebo je ponovno poslalo munju, barut je ponovno eksplodirao, a grad je pretvoren u zgarište. Tri godine kasnije, strašni hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović ulaže bogatstvo, podiže zidine iz pepela i vraća mu stari sjaj. Unutar tih zidina ključala je izdaja. Između 1808. i 1810. godine stolački kapetan Mustafabeg Rizvanbegović morao se iza zatvorenih vrata boriti protiv vlastitog naroda koji je podigao krvavu bunu.

Godine 1832. pod zidine stiže vojska Zmaja od Bosne – Husein-kapetana Gradaščevića. Njegove elitne trupe sedmicama su jurišale i opsjedale tvrđavu pokušavajući slomiti Alijagu Rizvanbegovića. Vidoški je preživio i to. Ostao je neosvojiv.


Juriš crno-žute monarhije


Kraj osmanske sage napisan je u krvi u avgustu 1878. godine. Austrougarska vojska ulazi u Bosnu i Hercegovinu, a deset godina kasnije, tokom žestokog hercegovačkog ustanka 1888. godine, carski vojnici zauzimaju Vidoški grad "na juriš". Pedantna austrijska administracija odmah je shvatila šta ima u rukama. Godine 1883. potpuno obnavljaju staru osmansku jezgru, a tik iznad nje grade modernu, betonsko-kamenu fortifikaciju opremljenu za moderno artiljeriju. Bila je to zadnja straža carevine, koja je na stijeni ostala sve do njenog konačnog sloma 1918. godine.

Danas, dok stojite na vrhu Vidoškog, vjetar s okusom pelina i kadulje šiba preko starih bedema. Više nema mirisa baruta, nema krikova ranjenika ni naredbi osmanskih kapetana. Ostao je samo divovski spomenik od kamena koji i dalje, bez ijednog ispaljenog metka, drži stražu nad hercegovačkim nebom.
online

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 2 guests